Željezara Zenica ne može se dugoročno stabilizovati kroz parcijalni zakup pojedinih pogona, nego kroz šire institucionalno rješenje koje bi obuhvatilo pravne, ekonomske, tehnološke i radničke aspekte ovog industrijskog sistema.
Ovo je navedeno u saopćenju u kojem se ocjenjuje da prijedlog uprave Nove Željezare Zenica, prema kojem bi se određeni pogoni iznajmili Energoinvestu, uz istovremeni zahtjev za povlačenje Prijedloga zakona o vanrednoj upravi, ne predstavlja ozbiljan i dugoročno održiv model stabilizacije.
Kako se ističe, Nova Željezara Zenica nalazi se u prethodnom stečajnom postupku, nakon što je sud u februaru 2026. godine pokrenuo prethodni postupak i imenovao privremenog stečajnog upravnika. Njegov zadatak je da utvrdi postoje li uslovi za otvaranje stečaja.
U takvim okolnostima, navodi se, pregovori o zakupu, ustupanju pogona ili parcijalnim poslovnim aranžmanima ne mogu imati potrebnu pravnu i poslovnu sigurnost. Posebno se problematičnim smatra zahtjev da se povuče Prijedlog zakona o vanrednoj upravi, jer se u saopćenju naglašava da taj zakon nije prepreka rješenju, nego instrument za uspostavljanje pravnog okvira, odgovornosti, nadzora i stabilnosti procesa.
Željezara kao sistem, a ne izdvojeni pogon
Iz industrijskog i tehnološkog ugla, Željezara Zenica se ne može posmatrati kao izolovan pogon koji je moguće iznajmiti i pokrenuti odvojeno od ostatka sistema. Riječ je o složenom proizvodno-energetskom sistemu u kojem su povezani proizvodni kapaciteti, energetska infrastruktura, transport, logistika, održavanje, radna snaga, sirovinska baza, ekološke obaveze i tržišni plasman.
U saopćenju se upozorava da bi parcijalni zakup jednog ili više pogona, bez kontrole nad cjelinom sistema, mogao stvoriti samo privid aktivnosti, ali ne i stvarnu industrijsku održivost. Kao dodatni rizik navodi se mogućnost da se takav aranžman iskoristi za odgađanje institucionalnog rješenja, dok bi odgovornost za eventualni neuspjeh bila prebačena na Energoinvest, Vladu FBiH ili radnike.
Prema navodima iz saopćenja, Vlada FBiH je Prijedlog zakona utvrdila s ciljem zaštite radnih mjesta, očuvanja domaće industrije i stabilnosti privrednog sistema Federacije BiH. Povlačenje zakona, kako se ocjenjuje, značilo bi vraćanje procesa u prostor neformalnih dogovora, bez jasnih garancija, institucionalne kontrole i zaštite javnog interesa.
Uloga Energoinvesta moguća samo uz jasna pravila
Energoinvest, kako se navodi, može imati značajnu ulogu u stabilizaciji i razvoju Željezare Zenica, ali ne kao zakupac izolovanog pogona u kompaniji nad kojom postoji stečajni rizik. Njegova uloga, prema stavu iz saopćenja, ima smisla samo u institucionalno uređenom modelu u kojem je jasno ko upravlja, ko odgovara, ko snosi rizik, šta je predmet restrukturiranja i na koji način se štite radnici, povjerioci, javni interes i industrijska funkcija Željezare.
Ukoliko uprava i vlasnici Nove Željezare Zenica žele dogovor, prvi korak, kako je navedeno, ne bi trebao biti zahtjev za povlačenje zakona, nego uklanjanje prijetnje stečajem, puna transparentnost poslovanja, otvaranje podataka o imovini, obavezama, povezanim licima, ugovorima i stanju postrojenja, te prihvatanje institucionalnog okvira koji omogućava cjelovitu konsolidaciju.
Poručeno je da cilj ne smije biti iznajmljivanje pojedinih dijelova Željezare, nego očuvanje i ponovno pokretanje funkcionalnog industrijskog sistema, zaštita radnih mjesta, stabilizacija proizvodnje i sprečavanje da strateška industrijska imovina Federacije BiH bude svedena na kratkoročne i rizične poslovne kombinacije.
