Brza cesta Tuzla–Sarajevo i dalje je samo obećanje, dok se u drugim kantonima u Federaciji BiH već grade ili ugovaraju nove dionice brzih cesta. U Tuzlanskom kantonu tvrde da za ovaj pravac nema ni marke u razvojnim projektima, a kao alternativu u planovima se navodi mreža brzih cesta koja bi se trebala lomiti na Šićkom Brodu.
Tuzla–Sarajevo bez roka i bez marke: TK dobio animacije puteva umjesto gradilišta
Brza cesta Tuzla–Sarajevo godinama je jedna od najvažnijih tema u Tuzlanskom kantonu, ali i dalje nema jasne dinamike koja bi građanima dala odgovor kada će vožnja prema glavnom gradu prestati biti višesatno čekanje na magistrali. Dok se u javnosti govori o budžetima i ulaganjima, iz Tuzlanskog kantona poručuju da na listi razvojnih projekata za ovaj pravac nema konkretnih pomaka.
„Razvojne projekte u smislu, evo, poveznice koja je rak rana ljudi sa Tuzlanskog kantona, recimo, ni konvertibilna marka. Za put Tuzla-Sarajevo, a dok se po zapadnoj Hercegovini dijele novac i prave putevi za nigdje“, kazao je Mahir Mešalić, zastupnik DF-a u Parlamentu FBiH.
Premijer Tuzlanskog kantona kaže da nema napretka ni na magistralnim dionicama, ni na planovima brzih i auto cesta. Uzrok vidi u odnosu federalnih institucija prema Tuzlanskom kantonu, ali i u blokadama koje su usporile projekte zbog pitanja državne imovine. U izbornoj godini, dodaje, ne očekuje ozbiljniji pomak.
„Moram da kažem da s obzirom na ono što je do sada učinjeno način kakav je, kakvo je ophođenje prema Tuzlanskom kantoru. Nisam optimista da će se nešto ozbiljnije desiti u ovoj godini, pogotovo što je izborna godina i što zapravo ne vidimo stvarnu želju federalnog nivoa vlasti da otkloni tu putnu deblokadu“, rekao je Irfan Halilagić, premijer TK.
Dok se o brzoj cesti Tuzla–Sarajevo i dalje govori bez rokova, u planovima se kao važan dio buduće mreže brzih cesta u Tuzlanskom kantonu spominje Šićki Brod, mjesto na kojem bi se trebale spojiti dvije velike dionice i formirati interregionalni čvor.
Petlja Šićki brod tačka je na kojoj bi se trebale spojiti dvije ključne brze ceste za Tuzlanski kanton. Prva je brza cesta Doboj Istok–Gračanica–Šićki Brod, duga oko 42 kilometra, a druga Šićki Brod–Dubrave–Kalesija, duga oko 37 kilometara. Na papiru, ovdje se planira interregionalni čvor koji bi povezao više pravaca, autocestu Žepče–Tuzla–Orašje, te trasu prema Dubravama i Kalesiji.
Međutim, iza vizualizacija i prezentacija, riječ je o fazi koja sama po sebi ne znači početak gradnje. Idejna rješenja i studije su crtež na papiru, bez obezbijeđenog novca, bez završene projektne dokumentacije, bez eksproprijacije i bez ugovorenih radova, što građani Tuzlanskog kantona već godinama prepoznaju kao obrazac u kojem se pred izbore najavljuju trase, a na terenu se ne mijenja ništa. Zato se i priča o Šićkom Brodu, kao “ključnom čvorištu”, za sada svodi na planiranu tačku na mapi, a ne na gradilište.
„Nažalost, nemamo, neću reći ozbiljan, nego bilo kakav napredak kad je u pitanju izgradnja ovih magistralnih dionica, pogotovo brzih ili autocesta. Dijelom što je nastavljen taj maćehinski odnos Federacije prema Tuzlanskom kantonu, što nismo u fokusu definitivno federalnih javnih predzeća čija je to nadležnost. I, naravno, drugi razlog za to jeste i ova zabrana raspolaganja državnom imovinom koja je na neki način sve to zaledila i ne znamo kada će se to pitanje riješiti“, dodaje Irfan Halilagić.
U međuvremenu, iz JP Autoceste FBiH poručuju da je Tuzlanski kanton obuhvaćen ozbiljnijim planskim dokumentima i da se u prvom kvartalu očekuje tender za izradu idejnih projekata. No, građani podsjećaju da su slične najave slušali i ranije, dok se na terenu ništa nije pomjerilo, pa se i ove prezentacije doživljavaju kao još jedno predizborno obećanje. Za Tuzlanski kanton to praktično znači da se i dalje ostaje na postojećim magistralnim cestama i svakodnevnim gužvama, dok se rokovi za putnu deblokadu ne spominju. Umjesto kilometara asfalta, javnost dobija mape i animacije, a pitanje koje ostaje otvoreno je kada će planovi sa papira konačno preći u gradilišta.
