Proteini su posljednjih godina postali nezaobilazni u prehrani, posebno među osobama koje treniraju ili pokušavaju smanjiti tjelesnu težinu. Ipak, pretjerano povećavanje njihovog unosa može imati i neželjene posljedice, naročito ako zbog toga iz prehrane nestanu druge važne namirnice.
Problem nije samo u količini proteina. Kada visokoproteinska prehrana potisne voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice, organizmu može nedostajati vlakana, vitamina, minerala i ugljikohidrata potrebnih za energiju.
Zatvor može biti jedan od prvih znakova
Ako se povećanjem proteina istovremeno smanji unos namirnica bogatih vlaknima, probava može postati sporija. To se posebno može dogoditi kod prehrane koja se uglavnom zasniva na mesu, jajima, mliječnim proizvodima i proteinskim proizvodima.
U obroke zato vrijedi uključiti povrće, voće, grah, leću, sjemenke i integralne žitarice.
Češće mokrenje i pojačana žeđ
Veoma visok unos proteina može povećati količinu otpadnih tvari koje bubrezi moraju izlučiti. Zbog toga se može javiti potreba za češćim mokrenjem, ali i veća potreba za tečnošću.
Ako uz to osjećate izraženu žeđ, umor ili vrtoglavicu, važno je obratiti pažnju na unos tečnosti i ukupnu prehranu.
Nedostaje vam energije
Proteini su važni za mišiće, ali nisu jedini nutrijent koji je organizmu potreban. Ako njima zamijenite prevelik dio ugljikohidrata, možete primijetiti manjak energije, posebno tokom fizičke aktivnosti.
Kod nekih osoba to se može pokazati i kroz slabije treninge ili izraženiju želju za slatkišima.
Kilogrami mogu početi rasti
Proteinska hrana nije automatski niskokalorična. Ako se uz uobičajene obroke dodaju proteinski šejkovi, pločice i drugi proizvodi obogaćeni proteinima, ukupan dnevni unos kalorija može porasti.
Zato nije dovoljno gledati samo koliko proteina unosite, već i šta se nalazi u ostatku prehrane.
Ključ je u ravnoteži
Veći unos proteina može imati smisla za određene osobe, posebno u zavisnosti od dobi, fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja. Međutim, prehrana ne bi trebala biti zasnovana na jednom nutrijentu.
Umjesto da se svaki obrok dodatno „pojačava“ proteinima, važnije je imati raznovrsnu prehranu u kojoj su zastupljeni proteini, kvalitetni ugljikohidrati, zdrave masti, povrće, voće i namirnice bogate vlaknima.
Ako imate zdravstveno stanje koje utiče na rad bubrega ili druge hronične probleme, količinu proteina u prehrani ne treba značajno mijenjati bez savjeta ljekara ili nutricioniste.
