Zemlje koje imaju ključnu ulogu u izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu još nisu postigle saglasnost o imenu kandidata, ali ni o tome koliki bi obim ovlasti trebalo da ima ova funkcija, navode izvori upoznati s tokom pregovora.
Prema pisanju Bloomberga, Sjedinjene Američke Države i Italija podržavaju kandidaturu Antonija Zanardija Landija, iskusnog italijanskog diplomate koji je tokom karijere službovao u Moskvi i Vatikanu. On se spominje kao mogući nasljednik Christiana Schmidta, koji je prošlog mjeseca podnio ostavku.
Washington istovremeno, uprkos protivljenju Francuske i još nekih zemalja, zagovara smanjenje ovlasti Ureda visokog predstavnika, institucije koja je u dosadašnjem periodu imala široka ovlaštenja u Bosni i Hercegovini.
Izvori navode da su pregovori zahtjevni i da bi mogli potrajati. Ukoliko ne bude postignut dogovor, moguće je da zemlje članice posegnu za privremenim rješenjem. Odluka bi, prema najavama, trebalo da bude razmatrana u četvrtak na sjednici Vijeća za implementaciju mira, u kojem, između ostalih, učestvuju Kanada, Velika Britanija i Evropska unija.
Francuski zvaničnik kazao je da su razgovori o novom visokom predstavniku uobičajen dio procedure, odbacujući tvrdnje o tenzijama između Pariza i Rima. Dodao je da Francuska i Italija imaju isti pogled na mandat budućeg predstavnika. Italijanska vlada nije se oglašavala ovim povodom, dok je Ambasada SAD-a u Sarajevu pitanja proslijedila State Departmentu.
Christian Schmidt je tokom mandata više puta posezao za Bonskim ovlastima, uključujući i nametanje izbornih izmjena. Njegov mandat obilježili su i česti politički sukobi s bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
U razgovoru za njemačke medije Schmidt je prošlog mjeseca naveo da je bio izložen snažnom i, kako je rekao, iznenađujućem pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, između ostalog i zbog američkog projekta južne interkonekcije.
Bloomberg podsjeća da Bosna i Hercegovina, država s oko 3,2 miliona stanovnika, i dalje funkcioniše u uslovima dubokih političkih i etničkih podjela, što otežava rad institucija na državnom nivou.
Razlike u stavovima između Washingtona, Rima, Pariza i drugih aktera pokazuju koliko je pitanje međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini i dalje politički osjetljivo, posebno u periodu pojačanih transatlantskih neslaganja.
Evropski lideri trebalo bi da se sastanu u petak u Crnoj Gori, gdje će biti održan samit Evropska unija, Zapadni Balkan.
